KNJIGA ZNANJA - najveći umovi našeg vremena o životu i svijetu u kojem živimo!

Kamo sreće da danas raspolažemo najvažnijim snimkama razgovora s Andréom Gideom, Henryjem Jamesom, Marcelom Proustom, Waltom Whitmanom... Tako se pojavila ideja o "interkulturnoj biblioteci" koja bi za buduće naraštaje sačuvala razgovore s velikim umovima naše epohe, riječi su njemačkog antropologa i kulturologa Constantina von Barloewena, autora ovoga babilonskog projekta nazvanog "Knjiga znanja", za čiju je realizaciju bilo potrebno gotovo deset godina.

Adonis, Boutros Boutros-Ghali, Erwin Chargaff, Régis Debray, Carlos Fuentes, Nadine Gordimer, Stephen Jay Gould, Samuel Huntington, Philip Johnson, Leszek Kolakowski, Julia Kristeva, Claude Lévi-Strauss, Federico Mayor, Yehudi Menuhin, Czeslaw Milosz, Oscar Niemeyer, Amos Oz, Raimon Panikkar, Kardinal Paul Poupard, Ilya Prigogine, Arthur Schlesinger, Michel Serres, Wole Soyinka, Edward Teller, Tu Weiming, Paul Virilio i Elie Wiesel unutar ovih korica ostvaruju polilog, polifonijski multikulturni dijalog u kojemu se nižu i isprepleću razmišljanja o Kur´anu, arhitekturi, Ujedinjenim Narodima, Einsteinu, Auschwitzu, DNK, Don Quijoteu, cyber prostoru, konfucijanizmu, hidrogenskoj bombi, poeziji, Darwinu, zemljama Trećega svijeta, feminizmu, GMO hrani, utopiji...

Constantin von Barloewen rođen je 1952. u Buenos Airesu. Profesor je antropologije i kulturologije. Predavao je na sveučilištima u Harvardu, Münchenu, Karlsruheu i Parizu. Bio je član UNESCO-ve Svjetske komisije za kulturu i razvoj. Pokretač je i voditelj znanstvenog projekta Europske komisije o kompatibilnosti tehnologije i kulture u globalnome svijetu. Od 2001. akademski je direktor inicijative Dijalog među kulturama u berlinskoj Zakladi Dvorac Neuhardenberg, te član savjeta Harvardske akademije pri Harvardskome sveučilištu. Objavio je desetak knjiga, među kojima i: Clown. Zur Phänomenologie des Stolperns (Klaun. Fenomenologija posrtanja, 1981), Szenen einer Weltzivilisation. Kultur – Technologie – Literatur (Prizori iz svjetske civilizacije. Kultura – Tehnologija – Književnost, 1994), Der Mensch im Cyberspace. Vom Verlust der Metaphysik und dem Aufbruch in den virtuellen Raum (Čovjek u cyber prostoru. O gubitku metafizike i putovanja u virtualnome prostoru, 1998), Der Tod in den Weltkulturen und Weltreligionen (Smrt u kulturama i religijama svijeta, 2000), Anthropologie der Globalisierung (Antropologija globalizacije, 2007). Knjiga znanja objavljena je 2007. na francuskom jeziku (Grasset), a dvije godine poslije doživjela je i njemačko izdanje (Fink).