udžbenik za studente Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu
2. dopunjeno izdanje

Nuklearna energetika je od prvog izdanja knjige znatno napredovala.Unatoč zastoju u gradnji nuklearnih elektrana u posljednjim decenijima njihova proizvodnja i iskorištenje instaliranih snaga konstantno raste.

Znatno je unaprijeđena sigurnost nuklearnih postrojenja.Temelj današnje nuklearne energetike čine lakovodni reaktori (takav tip reaktora ima i NE Krško).Na tim reaktori od kvara na nuklearnoj elektrani Otok tri milje 1979. godine (koji nije uzrokovao praktički nikakvo radiološko zagađenje okoliša) nije bilo ozbiljnijih kvarova.Nuklearni reaktor elektrane u Černobilu (na kojem se je 1986. godine dogodila velika nesreća) je sasvim druge izvedbe od lakovodnih reaktora i nije referentan za nuklearnu sigurnost većine nuklearnih elektrana koje su danas u pogonu.Opsežne studije izrađene u Europskoj Uniji tijekom 90-tih godina su pokazale da je štetan utjecaj na okoliš termoelektrana (posebno onih koje koriste ugljen) znatno veći nego nuklearnih elektrana. Povoljan utjecaj nuklearnih elektrana za okoliš leži i u činjenici da u pogonu ne ispuštaju CO2 ,tako da se njihovom promjenom smanjuju problemi s globalnim zagrijavanjem i omogućuje zadovoljenje obveza iz Kyoto protokola.

Cijena proizvedene električne energije u nuklearnim elektranama je već sada povoljnija nego u drugim tipovima elektrana, pogotovo će to u biti u budućnosti zbog očekivanih poteškoća s dobavom i povišenjem cijene prirodnog plina. Iz navedenih razloga gradnja nuklearne elektrane u idućim decenijima ostaje izgledna opcija i za Hrvatsku.

Drugo izdanje knjige sadrži dopunu i ispravke uočenih pogrješaka u prvom izdanju. Dopune se poglavito odnose na prvo poglavlja 1 i 11 knjige . U poglavlju 1 su revidirana predviđanja o potrebama za električnom energijom do sredine ovog stoljeća kao i potencijalne mogućnosti za podmirenje tih potreba uključivši i predviđanja značaja nuklearne energije u budućoj energetici. Znatno je prošireno poglavlje 11 koje se odnosi na vođenje topline u krutim tvarima poglavito na analizama odvoda topline rebrastim površinama, dvodimenzionalnog vođenja topline ,te unutarnjih toplinskih izvora.

Najtoplije zahvaljujem na pomoći i korisnim primjedbama recenzentima Prof. dr.sc. Miroslavu Furiću s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Prof dr.sc Dubravku Pevecu, Prof. dr.sc. Vladimiru Mikuličiću, Prof.dr.sc.Nikoli Čavlini, te kolegama sa Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a doc.dr.sc. Davoru Grgiću , Ilijani Iveković dipl.ing i Srđanu Špalju dipl.ing.