Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića.
Kako je španjolska gripa
1918. godine promijenila svijet
Godine 1918. Italoamerikanci iz New Yorka, Jupici s Aljaske i Perzijanci iz Mashhada nisu imali ništa zajedničko osim virusa koji je izazvao najtežu pandemiju modernog doba i presudno utjecao na svjetsku povijest dvadesetog stoljeća.
Španjolska gripa, najstrašnija epidemija koja je u tri smrtonosna vala poharala svijet između ožujka 1918. i ožujka 1920. godine, prouzročila je jednu od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva. Zarazila je trećinu svjetskog stanovništva i pritom nije birala žrtve: od siromašnih useljenika u New Yorku preko španjolskoga kralja Alfonsa XIII., književnika Franza Kafke, indijskog narodnog vođe Mahatme Gandhija do američkog predsjednika Thomasa Woodrowa Wilsona. Iako je odnijela između pedeset i sto milijuna ljudskih života, možda više nego Prvi i Drugi svjetski rat zajedno, u našoj su kolektivnoj svijesti pandemija španjolske gripe i Prvi svjetski rat sjedinjeni događaji pa se tako taj kolosalni gubitak ljudskih života uzrokovan epidemijom pripisuje Prvom svjetskom ratu.
Ugledna britanska znanstvena novinarka Laura Spinney u Blijedom jahaču bavi se španjolskom gripom iz jedne sasvim drukčije perspektive, kombinirajući priče preživjelih s najnovijim znanstvenim istraživanjima iz područja povijesti, medicine (virologije, epidemiologije i psihijatrije) i ekonomije. Precizno i detaljno istražuje i analizira razmjere katastrofe koju je španjolska gripa izazvala u svijetu pokazujući kako se posljedice te pandemije, koja je zahvatila područja od Aljaske i Brazila preko Kine, Irana i Španjolske do Južne i Sjeverne Amerike i Rusije – a nije zaobišla ni Hrvatsku, osjećaju još i danas u svim sferama ljudskog života.
V.B.Z. online ne izvršava uslugu dostave već za nas uslugu pružaju vanjski suradnici. Usluge dostave ugovaraju se s prodajnim osobljem prilikom zaključivanja kupnje i vrijede u skladu s uvjetima prodaje u V.B.Z. d.o.o.
POŠTARINE
S namjerom potpune transparentnosti za krajnjeg kupca, omogućli smo prikaz troškova dostave na stranici artikla, na stranici košarice te stranici narudžbe. Taj je prikaz točan jedino ukoliko kupac unese točne i precizne tražene podatke. U suprotonome je moguće odstupanje troškova dostave koje će biti prikazano u ponudi i poslano kupcu.
Besplatne poštarine
Besplatne poštarine vrijede za kupovinu gdje iznos prelazi 40 €.
Besplatne poštarine vrijede samo unutar granica Republike Hrvatske.
HR poštarine se obračunavaju po parametrima:
- narudžba do 40 € = 4 € poštarine
- narudžba iznad 40 € + … = 0,00 € poštarine
NAPOMENA:
Dužnost nam je obavijestiti Vas da će Vam Hrvatske pošte naplatiti iznos prilikom uručenja pošiljke na kućnu adresu kao trošak dostave iako je sama poštarina već plaćena od strane V.B.Z.-a i ne ulazi u trošak Vaše narudžbe.
Ukoliko knjigu/e podignete u pošti na osnovi Obavijesti o prispjeću pošiljke isti iznos nećete morati platiti.
NARUČIVANJE I ISPORUKE
Narudžbe šaljemo u sve zemlje svijeta.
ROK ISPORUKE
Hrvatska: 3 - 5 radnih dana.
Europa: 7 - 10 radnih dana.
Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija, Azija, Afrika: 15 - 20 radnih dana
No s obzirom da V.B.Z. online ne vrši uslugu dostave već istu za za nas pružaju vanjski suradnici, ne možemo utjecati na potencijalna kašnjenja u vremenu dostave. Ista se dešavaju vrlo rijetko te u posebnim prilikama (npr. Božić).
Dostava na otoke i u manja mjesta se odvija prema rasporedu dostavane službe (npr. 2 puta tjedno).
Recenzije
Još nema recenzija.
Recenzije
Još nema recenzija.