fbpx

Elektroničko nakladništvo

Autor:

139,00 kn

Nema na zalihi

ISBN: 9789533550480Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-1075804 Kategorija: Jezik: HrvatskiBiblioteka: Naklada Ljevak d.o.o.Godina izdanja: 2017Format: 13,5*21Broj stranica: 304

Elektroničko nakladništvo

Autor:

139,00 kn

Nema na zalihi

ISBN: 9789533550480Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-1075804 Kategorija: Jezik: HrvatskiBiblioteka: Naklada Ljevak d.o.o.Godina izdanja: 2017Format: 13,5*21Broj stranica: 304

Elektroničko nakladništvokao samostalan nakladnički model zacijelo ne postoji. Nakladništvo se može opisati na različite načine, primjerice kao djelatnost stvaranja, stjecanja, uređivanja, objavljivanja i diseminacije sadržaja i diskursa, no u toj djelatnosti ništa nije elektroničko. Računalne i informacijske tehnologije implementirane su u nakladničko poslovanje, jedan je mogući završni nakladnički proizvod publikacija u nekom od računalnih formata zapisa popularno nazvan elektroničkom knjigom, no elektroničnost je i tu prisutna samo na nespretno formuliranoj, iako općeprihvaćenoj pojmovnoj razini.

 

Elektroničko nakladništvo?znanstvena je monografija koja tematizira različite aspekte istoimenog nakladničkog fenomena. Rezultat je višegodišnjeg kontinuiranog praćenja promjena u suvremenom nakladništvu, analiziranja i komparacije literature i praktičnih istraživanja nakladničkog tržišta. Podijeljena je u pet tematskih cjelina. Prva se bavi razvojnim i društvenim kontekstom elektroničkog nakladništva, prikazuje njegov povijesni razvoj i kritički propituje dominantne pretpostavke o ulozi elektroničkih publikacija na globalnom tržištu. Druga cjelina prikazuje i analizira tehnološke razvojne preduvjete e-nakladništva, posebice razvoj formata zapisa elektroničkih knjiga, razvoj čitača elektroničkih knjiga i razvoj računarstva u oblaku i platformi za objavljivanje elektroničkih knjiga. Treća, četvrta i peta cjelina praktično su usmjerene i tematiziraju nakladništvo elektroničkih knjiga, elektroničkih časopisa i naposljetku izazove vizualnog oblikovanja publikacija u mrežnom okružju.

 

Izraz elektroničko nakladništvo i upućenoj i posve nezainteresiranoj publici egzaktno i nedvosmisleno otkriva sadržaj ove knjige — ni jedan drugi naslov ne bi toliko precizno zrcalio njezinu temu. Terminološka je korektnost stoga dostatno zadovoljena popratnim upitnikom u naslovu knjige, koji ondje stoji da bi istaknuo kako elektroničko nakladništvo, taj općeprihvaćeni pojam, ne govori mnogo o opsegu i sadržaju pojava koje opisuje.

 

 

Zoran Velagićje izvanredni profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja povijesti knjige i nakladništva. Voditelj je katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo i autor dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju matične ustanove te na poslijediplomskim studijima Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru, Izdavaštvo i mediji: studij izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno–kulturnog identiteta koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Književnost i kulturni identitet Filozofskog fakulteta u Osijeku. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Objavio je 40–ak znanstvenih radova u časopisima i dvije monografije: Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću (Zagreb: Naklada Ljevak, 2010.) i Uvod u nakladništvo (Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013.). Radove je izlagao na 20–ak međunarodnih znanstvenih konferencija. Bio je suradnik na dva međunarodna znanstvena projekta i voditelj znanstvenog projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine. Nacionalni je predstavnik u Upravnom odboru CoST projekta E–READ: Evolution of reading in the age of digitisation. Pokretač je i glavni urednik znanstvenog časopisa Libellarium koji izlazi od 2008. godine. Član je i regionalni koordinator međunarodnog društva znanstvenika The Society for the History of Authorship, Reading, and Publishing.

 

Tomislav Jakopecje poslijedoktorand na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje sudjeluje na izvođenju nastave na kolegijima iz područja informacijskih tehnologija. Veliki je zaljubljenik u informacijske tehnologije općenito. U znanstvenom području prati razvoj informacijske tehnologije, kao i razvoj elektroničkog nakladništva i elektroničkih knjiga. Autor je i voditelj dvopredmetnog diplomskog studija informacijske tehnologije koji se na Filozofskom fakultetu u Osijeku izvodi od akademske 2015./2016. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Znanstvena biografija broji preko deset znanstvenih i ostalih radova u drugim časopisima, znanstvenih radova u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom. Bio je suradnik na znanstvenom projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine te koordinator uime Filozofskog fakulteta u Osijeku na EU projektu ICT znanstveni laboratorij2017. godine. dobitnik je nagrade za stručni rad na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2017. godine.

 

Franjo Peharje docent na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru gdje je nositelj raznih predmeta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Od 2016. godine je pročelnik Odjela za informacijske znanosti. Područja njegova znanstvenog interesa su povijest i teorija informacijskih znanosti, znanstvena komunikacija, bibliometrija, elektroničko nakladništvo te sustavi za pretraživanje i dohvat informacija. Član je programskih i organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Znanstvene radove predstavljao je na brojnim znanstvenim konferencijama, a objavio je 10–ak radova u znanstvenim časopisima i monografijama. Bio je suradnik na projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine te voditelj istraživačkog tima u sklopu dva međunarodna projekta: aTlaS (Applied Technology for Language–Aided CMS) i ilo (Information Literacy Online). Od 2008. aktivni član uredništva Libellariuma, časopisa za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova.

 

Josipa Selthofer (Džanko)je poslijedoktorandica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje radi na kolegijima pri katedri za Povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo. Obrazovanje i profesionalno iskustvo stjecala je i u području grafičkih tehnologija i grafičkog dizajna. Radove je izlagala na više međunarodnih i domaćih konferencija, a objavila je više od deset radova u znanstvenim i stručnim časopisima. Članica je organizacijskog odbora Međunarodne konferencije Nakladništvo — trendovi i konteksti (od 2013. godine), organizacijskog odbora Međunarodne konferencije LIDA (Libraries in digital age) (od 2008. godine) te organizacijskog odbora konferencije aSiST 2015. Sudjelovala je u projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke (122-2691220-3043) od 2009. godine. Članica je udruženja Icograda (International Council of Graphic Design Association).

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Elektroničko nakladništvo”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Elektroničko nakladništvokao samostalan nakladnički model zacijelo ne postoji. Nakladništvo se može opisati na različite načine, primjerice kao djelatnost stvaranja, stjecanja, uređivanja, objavljivanja i diseminacije sadržaja i diskursa, no u toj djelatnosti ništa nije elektroničko. Računalne i informacijske tehnologije implementirane su u nakladničko poslovanje, jedan je mogući završni nakladnički proizvod publikacija u nekom od računalnih formata zapisa popularno nazvan elektroničkom knjigom, no elektroničnost je i tu prisutna samo na nespretno formuliranoj, iako općeprihvaćenoj pojmovnoj razini.

 

Elektroničko nakladništvo?znanstvena je monografija koja tematizira različite aspekte istoimenog nakladničkog fenomena. Rezultat je višegodišnjeg kontinuiranog praćenja promjena u suvremenom nakladništvu, analiziranja i komparacije literature i praktičnih istraživanja nakladničkog tržišta. Podijeljena je u pet tematskih cjelina. Prva se bavi razvojnim i društvenim kontekstom elektroničkog nakladništva, prikazuje njegov povijesni razvoj i kritički propituje dominantne pretpostavke o ulozi elektroničkih publikacija na globalnom tržištu. Druga cjelina prikazuje i analizira tehnološke razvojne preduvjete e-nakladništva, posebice razvoj formata zapisa elektroničkih knjiga, razvoj čitača elektroničkih knjiga i razvoj računarstva u oblaku i platformi za objavljivanje elektroničkih knjiga. Treća, četvrta i peta cjelina praktično su usmjerene i tematiziraju nakladništvo elektroničkih knjiga, elektroničkih časopisa i naposljetku izazove vizualnog oblikovanja publikacija u mrežnom okružju.

 

Izraz elektroničko nakladništvo i upućenoj i posve nezainteresiranoj publici egzaktno i nedvosmisleno otkriva sadržaj ove knjige — ni jedan drugi naslov ne bi toliko precizno zrcalio njezinu temu. Terminološka je korektnost stoga dostatno zadovoljena popratnim upitnikom u naslovu knjige, koji ondje stoji da bi istaknuo kako elektroničko nakladništvo, taj općeprihvaćeni pojam, ne govori mnogo o opsegu i sadržaju pojava koje opisuje.

 

 

Zoran Velagićje izvanredni profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje predaje kolegije iz područja povijesti knjige i nakladništva. Voditelj je katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo i autor dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju matične ustanove te na poslijediplomskim studijima Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru, Izdavaštvo i mediji: studij izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno–kulturnog identiteta koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Književnost i kulturni identitet Filozofskog fakulteta u Osijeku. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Objavio je 40–ak znanstvenih radova u časopisima i dvije monografije: Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću (Zagreb: Naklada Ljevak, 2010.) i Uvod u nakladništvo (Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013.). Radove je izlagao na 20–ak međunarodnih znanstvenih konferencija. Bio je suradnik na dva međunarodna znanstvena projekta i voditelj znanstvenog projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine. Nacionalni je predstavnik u Upravnom odboru CoST projekta E–READ: Evolution of reading in the age of digitisation. Pokretač je i glavni urednik znanstvenog časopisa Libellarium koji izlazi od 2008. godine. Član je i regionalni koordinator međunarodnog društva znanstvenika The Society for the History of Authorship, Reading, and Publishing.

 

Tomislav Jakopecje poslijedoktorand na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje sudjeluje na izvođenju nastave na kolegijima iz područja informacijskih tehnologija. Veliki je zaljubljenik u informacijske tehnologije općenito. U znanstvenom području prati razvoj informacijske tehnologije, kao i razvoj elektroničkog nakladništva i elektroničkih knjiga. Autor je i voditelj dvopredmetnog diplomskog studija informacijske tehnologije koji se na Filozofskom fakultetu u Osijeku izvodi od akademske 2015./2016. Član je programskih ili organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Znanstvena biografija broji preko deset znanstvenih i ostalih radova u drugim časopisima, znanstvenih radova u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom. Bio je suradnik na znanstvenom projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine te koordinator uime Filozofskog fakulteta u Osijeku na EU projektu ICT znanstveni laboratorij2017. godine. dobitnik je nagrade za stručni rad na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2017. godine.

 

Franjo Peharje docent na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru gdje je nositelj raznih predmeta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Od 2016. godine je pročelnik Odjela za informacijske znanosti. Područja njegova znanstvenog interesa su povijest i teorija informacijskih znanosti, znanstvena komunikacija, bibliometrija, elektroničko nakladništvo te sustavi za pretraživanje i dohvat informacija. Član je programskih i organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Znanstvene radove predstavljao je na brojnim znanstvenim konferencijama, a objavio je 10–ak radova u znanstvenim časopisima i monografijama. Bio je suradnik na projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 2007. do 2013. godine te voditelj istraživačkog tima u sklopu dva međunarodna projekta: aTlaS (Applied Technology for Language–Aided CMS) i ilo (Information Literacy Online). Od 2008. aktivni član uredništva Libellariuma, časopisa za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova.

 

Josipa Selthofer (Džanko)je poslijedoktorandica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje radi na kolegijima pri katedri za Povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo. Obrazovanje i profesionalno iskustvo stjecala je i u području grafičkih tehnologija i grafičkog dizajna. Radove je izlagala na više međunarodnih i domaćih konferencija, a objavila je više od deset radova u znanstvenim i stručnim časopisima. Članica je organizacijskog odbora Međunarodne konferencije Nakladništvo — trendovi i konteksti (od 2013. godine), organizacijskog odbora Međunarodne konferencije LIDA (Libraries in digital age) (od 2008. godine) te organizacijskog odbora konferencije aSiST 2015. Sudjelovala je u projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke (122-2691220-3043) od 2009. godine. Članica je udruženja Icograda (International Council of Graphic Design Association).

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Elektroničko nakladništvo”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.