Prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu
Od autora uspješnica „Digitalna demencija“ i „Usamljenost“ koji su izazvali golemu pozornost javnosti i struke.
Pametni telefoni, korišteni bez ograničenja, štete zdravlju, obrazovanju i društvu u cjelini! Kada ćemo se napokon probuditi?
U posljednjih deset godina, pametni je telefon golemom brzinom osvojio svijet i promijenio svakodnevicu svojih četiri milijarde korisnika kao nijedna tehnička inovacija prije. Od jutra do večeri, na poslu i u privatnom životu: čini se da ništa ne funkcionira bez pametnog telefona. No, ima li njegova uporaba svoju cijenu? Kao da se o njemu samo razmišlja u pozitivnom kontekstu, a malo njih se brine zbog negativnih učinaka na naše razmišljanje, osjećaje i djelovanje, naše zdravlje i naše društvo. Krajnje je vrijeme da se ovom pomodnom hiru suprotstavimo činjenicama.
Na zdravstvene posljedice pretjerane uporabe pametnih telefona upozoravaju i investitori i poduzetnici. Šef Applea preporučuje da se pametni telefoni ne bi trebali koristiti u školama, francuski ih je predsjednik tamo potpuno zabranio, a Južna Koreja već godinama ima zakone koji štite mlade od najgorih posljedica upotrebe mobitela. Angažirani psihijatar Spitzer, nakon što je u svojim bestselerima obradio temu usamljenosti te opasnosti od digitalnih medija, u svojoj novoj knjizi ponovno obrađuje jedan od najvažnijih problema suvremenog čovjeka.
Iz recenzija
„Kao i u prethodnim, visoko citiranim knjigama ovog autora, radi se o jednom od najvažnijih problema suvremenog čovjeka – njegovoj gotovo egzistencijalnoj ugroženosti utjecajem pametnih telefona. Nijedan autor kao Spitzer dosad nije tako glasno i jasno, istovremeno i znanstveno utemeljeno, progovorio o sveprožimajućim negativnim utjecajima pametnih telefona: zdravstvenim (ovisničko ponašanje, kratkovidnost, anksioznost, depresivnost, pretilost, povećano rizično ponašanje u prometu, povećano rizično spolno ponašanje, poremećaji spavanja itd.), obrazovnim (izravno narušavanje sposobnosti razmišljanja i posljedično smanjenje kvocijenta inteligencije i drugi) i društvenim (narušavanje povjerenja, problemi identiteta, problemi demokratskog uređenja). Navedeni problemi, naravno, najviše utječu na djecu (što je dijete mlađe, to su problemi veći), koju Spitzer naziva ‘ja naraštaj’. Radi se o socijalnom fenomenu gdje se stil života prema kojem je čovjek sam sebi dovoljan širi poput zarazne bolesti (‘zaraza ponašanjem, mislima i osjećajima’).“
– prof. dr. sc. Goran Šimić
Recenzije
Još nema recenzija.