fbpx

Hrvatski jezik u Zagrebu

Autor:

106,00 kn

Na zalihi

ISBN: 9789531692243Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-1051366 Kategorija: Jezik: HrvatskiBiblioteka: Hrvatska sveučilišna nakladaGodina izdanja: 2012Format: 14*21Broj stranica: 127

Hrvatski jezik u Zagrebu

Autor:

106,00 kn

Na zalihi

ISBN: 9789531692243Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-1051366 Kategorija: Jezik: HrvatskiBiblioteka: Hrvatska sveučilišna nakladaGodina izdanja: 2012Format: 14*21Broj stranica: 127

Alexander D. Hoyt. Hrvatski jezik u Zagrebu : sociolingvistički pogled. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2012.

Knjiga Alexandera D. Hoyta Hrvatski jezik u Zagrebu – sociolingvistički pogled opsega 128 stranica podijeljen u četiri dijela: Sociolingvistika i urbani govor, Lingvističke studije hrvatskog jezika u Zagrebu, Jezična situacija u Zagrebu i Zaključak.
U Uvodu navedene su temeljne povijesne, sociološke, demografske i geografske karakteristike Zagreba. U njemu se također određuje položaj Zagreba na dijalekatskoj karti Hrvatske
U drugom dijelu knjige iscrpno se prikazuju sociolingvistička istraživanja upotrebe jezika u urbanoj sredini. Istraživanje govora grada izbjegavalo se u tradicionalnoj dijalektologiji, usmjerenoj ruralnim govorima, sa svrhom da se objasne povijesne glasovne promjene i da se zabilježi «čisti dijalekt». Opisi i interpretacije gradskih govora razvijaju se tek u šezdesetim i sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća, kad se prevladao stav da su gradski govori tek mješavine različitih dijalekata. Tada se pokazuje da su gradovi tradicionalne točke susreta različitih idioma, da mogu biti višejezični, ali se mogu jezično tretirati kao »uređeno heterogeni». Istraživanja engleskog jezika u Londonu (Sivertsen), posebno makrolingvističko i empirijsko istraživanje W. Labova jezika New Yorka i njegova raslojavanja, te empirijsko mikrojezično istraživanje »društvenih mreža» što su ih proveli L. i J. Milroy u Belfastu u Sjev.Irskoj, udarili su novim putem, sociolingvistički utemeljenoj urbanoj dijalektologiji.
U trećem dijelu kritički se prikazuju malobrojna ali značajna istraživanja hrvatskoga jezika u Zagrebu. Prikazuje se nezaobilazna studija američkoga slavista T. F. Magnera A Zagreb Kajkavian Dialect u kojoj se uvodi pojam kajkavska koine Obrađuje se i važna studija A. Šojata gdje se također govori o kajkavskoj koine, koja odlikuje zagrebački kajkavski, pri čemu se odbacuju vrlo specifični lokalni elementi a prihvaća ono što se šire upotrebljava u kajkavskom području. Obraća se pozornost i na rad I. Bauera o nestandardnim kajkavskim elementima u govoru stanovnika Zagreba.
U četvrtom dijelu, na tragu Magnerova određenja zagrebačke jezične uporabe kao diglosičke, autor razglaba pitanje o naravi odnosa između zagrebačke kajkavske koine i hrvatskoga standardnog jezika. U ovom dijelu istraživanja pisac primjenjuje Fergusonovu matricu za utvrđivanje diglosije (kakvu spomenuti sociolingvist nalazi u arapskoj jezičnoj situaciji te u Švicarskoj, Grčkoj i na Haitima). Nakon iscrpne analize Hoyt opovrgava Magnerovu tvrdnju i zaključuje da zagrebačka jezična situacija nije obilježena diglosijom i da razlike u upotrebi između zagrebačkoga vernakulara i hrvatskoga standardnog jezika ne odgovaraju kriterijima diglosije, već da se radi o raširenoj europskoj pojavi standarda i dijalekta. U nastavku ovoga dijela opsežno je prikazana, iz d

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Hrvatski jezik u Zagrebu”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Alexander D. Hoyt. Hrvatski jezik u Zagrebu : sociolingvistički pogled. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2012.

Knjiga Alexandera D. Hoyta Hrvatski jezik u Zagrebu – sociolingvistički pogled opsega 128 stranica podijeljen u četiri dijela: Sociolingvistika i urbani govor, Lingvističke studije hrvatskog jezika u Zagrebu, Jezična situacija u Zagrebu i Zaključak.
U Uvodu navedene su temeljne povijesne, sociološke, demografske i geografske karakteristike Zagreba. U njemu se također određuje položaj Zagreba na dijalekatskoj karti Hrvatske
U drugom dijelu knjige iscrpno se prikazuju sociolingvistička istraživanja upotrebe jezika u urbanoj sredini. Istraživanje govora grada izbjegavalo se u tradicionalnoj dijalektologiji, usmjerenoj ruralnim govorima, sa svrhom da se objasne povijesne glasovne promjene i da se zabilježi «čisti dijalekt». Opisi i interpretacije gradskih govora razvijaju se tek u šezdesetim i sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća, kad se prevladao stav da su gradski govori tek mješavine različitih dijalekata. Tada se pokazuje da su gradovi tradicionalne točke susreta različitih idioma, da mogu biti višejezični, ali se mogu jezično tretirati kao »uređeno heterogeni». Istraživanja engleskog jezika u Londonu (Sivertsen), posebno makrolingvističko i empirijsko istraživanje W. Labova jezika New Yorka i njegova raslojavanja, te empirijsko mikrojezično istraživanje »društvenih mreža» što su ih proveli L. i J. Milroy u Belfastu u Sjev.Irskoj, udarili su novim putem, sociolingvistički utemeljenoj urbanoj dijalektologiji.
U trećem dijelu kritički se prikazuju malobrojna ali značajna istraživanja hrvatskoga jezika u Zagrebu. Prikazuje se nezaobilazna studija američkoga slavista T. F. Magnera A Zagreb Kajkavian Dialect u kojoj se uvodi pojam kajkavska koine Obrađuje se i važna studija A. Šojata gdje se također govori o kajkavskoj koine, koja odlikuje zagrebački kajkavski, pri čemu se odbacuju vrlo specifični lokalni elementi a prihvaća ono što se šire upotrebljava u kajkavskom području. Obraća se pozornost i na rad I. Bauera o nestandardnim kajkavskim elementima u govoru stanovnika Zagreba.
U četvrtom dijelu, na tragu Magnerova određenja zagrebačke jezične uporabe kao diglosičke, autor razglaba pitanje o naravi odnosa između zagrebačke kajkavske koine i hrvatskoga standardnog jezika. U ovom dijelu istraživanja pisac primjenjuje Fergusonovu matricu za utvrđivanje diglosije (kakvu spomenuti sociolingvist nalazi u arapskoj jezičnoj situaciji te u Švicarskoj, Grčkoj i na Haitima). Nakon iscrpne analize Hoyt opovrgava Magnerovu tvrdnju i zaključuje da zagrebačka jezična situacija nije obilježena diglosijom i da razlike u upotrebi između zagrebačkoga vernakulara i hrvatskoga standardnog jezika ne odgovaraju kriterijima diglosije, već da se radi o raširenoj europskoj pojavi standarda i dijalekta. U nastavku ovoga dijela opsežno je prikazana, iz d

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Hrvatski jezik u Zagrebu”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.