Iz predgovora:

Problematika oduzimanja imovinske koristi ostvarene kriminalnim aktivnostima posljednjih je godina u središtu zanimanja suvremene kaznenopravne znanosti i prakse. Organizirani i gospodarski kriminal, koji često poprimaju međunarodne dimenzije, karakterizira upravo stjecanje imovinske koristi znatnih razmjera koje može ozbiljno naštetiti funkcioniranju gospodarskog sustava neke zemlje. Stoga su značajni napori međunarodnih organizacija i nacionalnih pravnih poredaka da uspostave adekvatne pravne okvire koji će omogućiti učinkovito identificiranje, osiguranje oduzimanja i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi. I hrvatsko zakonodavstvo koje regulira oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom tijekom posljednjih petnaestak godina doživljava učestale i značajne promjene. Najnovija inicijativa rezultirala je Zakonom o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (ZOPOIK), kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 15. prosinca 2010. godine i koji je na snagu stupio već 1. siječnja 2011. godine. ZOPOIK je donio značajne promjene ponajprije u uređenju postupka oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, no neke se promjene odnose i na materijalnopravne aspekte primjene mjere oduzimanja imovinske koristi. Time su otvorena brojna pitanja koja su predmet razmatranja u ovoj knjizi. Trenutno je u postupku pred Hrvatskim saborom i Konačni prijedlog Kaznenog zakona koji predviđa značajne promjene u uređenju oduzimanja imovinske koristi, a koje su također obuhvaćene provedenim istraživanjem.

Knjiga se sastoji od tri dijela. Prvi dio predstavlja uvod u materiju oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, te sadrži pregled važećega hrvatskog zakonodavstva koje uređuje materiju oduzimanja imovinske koristi, uz razradu temeljnih materijalnopravnih i procesnopravnih pitanja vezanih uz obrađivanu problematiku. Slijedi prikaz relevantnih međunarodnopravnih dokumenata donesenih u okviru Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, te pravnih dokumenata Europske unije. Budući da primjena privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi, odnosno oduzimanje imovinske koristi predstavlja značajne posege u temeljna ljudska prava osoba koje te mjere pogađaju, nerijetko prije donošenja pa i neovisno o osuđujućoj presudi za određeno kazneno djelo, u knjizi je posebno obrađena judikatura Europskog suda za ljudska prava koja je postavila određene pravne standarde zaštite temeljnih ljudskih prava, iznimno važne i za hrvatski pravni poredak. Na kraju prvog dijela knjiga sadrži poredbenopravni prikaz modela kaznenopravnog i građanskopravnog oduzimanja imovinske koristi. Drugi dio knjige sadrži komentar ZOPOIK-a, pojedinih zakonskih članaka i stavaka, pri čemu je razmatranje određenih pitanja popraćeno analizom dosadašnje sudske prakse. Treći dio knjige sadrži zbirku priloga, izabranih međunarodnih i unutarnjih pravnih izvora koji uređuju materijalnopravne i procesnopravne aspekte oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, te posebice međunarodnopravnu suradnju. Knjiga je upotpunjena popisom korištene literature i stvarnim kazalom.

U Zagrebu, 11. listopada 2011. godine

Elizabeta Ivičević Karas