fbpx

Morski vukovi – Povijest Vinikga

Autor:

169,00 kn 152,10 kn

Na zalihi

ISBN: 9789535201328Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-9796025 Kategorija: Oznake: , Jezik: HrvatskiBiblioteka: AmbrozijaGodina izdanja: 2019Format: 15,5*23,5Broj stranica: 232

Morski vukovi – Povijest Vinikga

Autor:

169,00 kn 152,10 kn

Na zalihi

ISBN: 9789535201328Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-9796025 Kategorija: Oznake: , Jezik: HrvatskiBiblioteka: AmbrozijaGodina izdanja: 2019Format: 15,5*23,5Broj stranica: 232

Godine 793. ratnici iz skandinavskih zemalja prvi su se put iskrcali na otok Lindisfarne pokraj sjeveroistočne obale Engleske i potpuno ga opustošili. Bio je to događaj koji povjesničari danas općenito smatraju početkom tzv. vikinškog doba, koje je potrajalo do otprilike sredine 11. stoljeća, a kojim se u knjizi „Morski vukovi“ bavi američki povjesničar Lars Brownworth.

U tom su razdoblju Vikinzi osvajali zemlje i naseljavali se na velikom području koje obuhvaća prostor današnjeg Grenlanda, Farskih otoka, Islanda, Škotske, Engleske, Irske, Nizozemske, Njemačke i Francuske, gdje su i osnovali svoju državu, Vojvodstvo Normandiju. Istodobno, vikinški moreplovci koji su se nastanili u Vinlandu (Newfoundland u današnjoj Kanadi) bili su prvi europski doseljenici na sjevernoameričkom kontinentu. Dio „morskih vukova“ zaputio se i u južnije krajeve, harajući obalama Sredozemlja, ali i ratujući kao najamnici u južnoj Italiji, odakle su naposljetku stigli na Siciliju, utemeljivši ondje jedno od najbogatijih srednjovjekovnih kraljevstava. Vikinzi su u nova područja prodirali i riječnim putevima, pa su tako, motivirani trgovinom, stigli na područje današnje Ukrajine, Bjelorusije i Rusije gdje su, stopivši se s lokalnim stanovništvom, stvorili prvu centraliziranu rusku državu. U Bizantu su pak vikinški ratnici, poznati kao Varjazi, služili kao vrhunska carska borbena sila, nasljednici rimske pretorijanske straže.

Osim kao ratnici i pljačkaši, čemu su se s vremenom počeli pridavati gotovo mitski razmjeri, Vikinzi su bili vješti trgovci i istraživači, plodni epski pjesnici i pripovjedači, iznimni graditelji, utemeljitelji gradova i država te uspješni zakonodavci. Upravo o tim i mnogim drugim zanimljivim činjenicama pripovijeda Lars Brownworth u svojoj knjizi, oživljavajući zapanjujući svijet vikinške kulture, vjerovanja, heroja i vladara, od Ragnara Lodbroka, vikinškog ratnika koji se proslavio uspješnom opsadom i pljačkom Pariza do Haralda Hardrade, posljednjeg velikog vikinškog vladara, koji je započeo svoju karijeru kao bizantski najamnik i 1066. poginuo u Bitki kod Stamfordskoga mosta koja je na simboličan način označila kraj jedne važne ere u europskoj povijesti.

Lars Brownworth američki je autor, predavač, radijski voditelj i profesor. Živi u Marylandu. Pisao je za Wall Street Journal, a New York Times usporedio ga je s nekim od najvećih popularizatora povijesti. Uz Morske vukove: Povijest Vikinga (The Sea Wolves: A History of the Vikings), dosad je objavio knjige Lost to the West: The Forgotten Byzantine Empire that Rescued Western Civilizations i The Normans: From Raiders to Kings.

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Morski vukovi – Povijest Vinikga”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Godine 793. ratnici iz skandinavskih zemalja prvi su se put iskrcali na otok Lindisfarne pokraj sjeveroistočne obale Engleske i potpuno ga opustošili. Bio je to događaj koji povjesničari danas općenito smatraju početkom tzv. vikinškog doba, koje je potrajalo do otprilike sredine 11. stoljeća, a kojim se u knjizi „Morski vukovi“ bavi američki povjesničar Lars Brownworth.

U tom su razdoblju Vikinzi osvajali zemlje i naseljavali se na velikom području koje obuhvaća prostor današnjeg Grenlanda, Farskih otoka, Islanda, Škotske, Engleske, Irske, Nizozemske, Njemačke i Francuske, gdje su i osnovali svoju državu, Vojvodstvo Normandiju. Istodobno, vikinški moreplovci koji su se nastanili u Vinlandu (Newfoundland u današnjoj Kanadi) bili su prvi europski doseljenici na sjevernoameričkom kontinentu. Dio „morskih vukova“ zaputio se i u južnije krajeve, harajući obalama Sredozemlja, ali i ratujući kao najamnici u južnoj Italiji, odakle su naposljetku stigli na Siciliju, utemeljivši ondje jedno od najbogatijih srednjovjekovnih kraljevstava. Vikinzi su u nova područja prodirali i riječnim putevima, pa su tako, motivirani trgovinom, stigli na područje današnje Ukrajine, Bjelorusije i Rusije gdje su, stopivši se s lokalnim stanovništvom, stvorili prvu centraliziranu rusku državu. U Bizantu su pak vikinški ratnici, poznati kao Varjazi, služili kao vrhunska carska borbena sila, nasljednici rimske pretorijanske straže.

Osim kao ratnici i pljačkaši, čemu su se s vremenom počeli pridavati gotovo mitski razmjeri, Vikinzi su bili vješti trgovci i istraživači, plodni epski pjesnici i pripovjedači, iznimni graditelji, utemeljitelji gradova i država te uspješni zakonodavci. Upravo o tim i mnogim drugim zanimljivim činjenicama pripovijeda Lars Brownworth u svojoj knjizi, oživljavajući zapanjujući svijet vikinške kulture, vjerovanja, heroja i vladara, od Ragnara Lodbroka, vikinškog ratnika koji se proslavio uspješnom opsadom i pljačkom Pariza do Haralda Hardrade, posljednjeg velikog vikinškog vladara, koji je započeo svoju karijeru kao bizantski najamnik i 1066. poginuo u Bitki kod Stamfordskoga mosta koja je na simboličan način označila kraj jedne važne ere u europskoj povijesti.

Lars Brownworth američki je autor, predavač, radijski voditelj i profesor. Živi u Marylandu. Pisao je za Wall Street Journal, a New York Times usporedio ga je s nekim od najvećih popularizatora povijesti. Uz Morske vukove: Povijest Vikinga (The Sea Wolves: A History of the Vikings), dosad je objavio knjige Lost to the West: The Forgotten Byzantine Empire that Rescued Western Civilizations i The Normans: From Raiders to Kings.

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Morski vukovi – Povijest Vinikga”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Predlažemo