fbpx

Nova Akropola br.66

25,00 kn

Na zalihi

ISBN: NA*1330-9714/66Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-1037904 Kategorija: Oznaka: Jezik: HrvatskiBiblioteka: Nova AkropolaGodina izdanja: 2011

Nova Akropola br.66

25,00 kn

Na zalihi

ISBN: NA*1330-9714/66Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-1037904 Kategorija: Oznaka: Jezik: HrvatskiBiblioteka: Nova AkropolaGodina izdanja: 2011

Dvije su izreke obilježile duhovna nastojanja klasične Grčke: Spoznaj samoga sebe i Ničeg previše.

Prva se izreka odnosi na znanje, odnosno put spoznaje koji omogućuje postići najviši cilj ljudskih težnji, a to je Grcima bila eudaimonia, sreća ili blaženstvo. Aristotel, kao sistematičar grčke filozofije, na samom početku svog djela Metafizika kaže: Svi ljudi teže znanju po svojoj naravi. Nakon toga on govori o stupnjevima znanja koji vode vrhunskom znanju, a koje on naziva prva filozofija ili prava mudrost.

Aristotel objašnjava da dijete od samog početka života istražuje svijet koristeći osjetila i time izražava potrebu za znanjem. Ali, osim tog prvotnog osjetilnog znanja koje, kao i životinje, koristimo za raspoznavanje onoga što nas okružuje, čovjek ima i druge načine spoznaje. Jedan od njih je iskustvo, empeiria, znanje koje je posljedica neposredne i cjelovite bliskosti s određenim stvarima, a koje smo zahvaljujući tome upoznali i naučili koristiti. To je isključivo individualno znanje koje se ne može prenijeti drugoj osobi, nego je se samo može staviti u položaj koji će joj omogućiti isto takvo iskustvo.

Sljedeći način spoznaje jest techne, umijeće ili vještina, a to je znanje koje nam omogućuje naučiti kako se nešto čini. Aristotel daje primjer umijeća liječenja i dodaje da je umijeće superiornije od iskustva jer se može prenositi drugima. Ali, umijeće ne daje odgovor na ono “Zašto?”. Odgovor na to pitanje dobiva se putem višeg stupnja znanja od umijeća, a to je episteme, istinska znanost ili ono znanje koje omogućuje spoznaju počela i uzroka stvari. Kad se pomoću ove znanosti približi prvim načelima, njih se ne može racionalno dokazati, jer su prva i nema ih se iz čega izvoditi. Tada je potrebna intuitivna spoznaja načela, nous, koja jedina može razumjeti stvari bez racionalnog dokazivanja. Time dolazimo do najvišeg stupnja spoznaje, spoja intuicije, načela i istinske znanosti, a koji Aristotel naziva prva filozofija ili prava mudrost.

Druga izreka, Ničeg previše, ne podrazumijeva pomalo od svega, nego određeni način udaljavanja od poroka i usvajanje osobina koje dolikuju čovjeku. O tome Aristotel govori u svojim etičkim djelima, o čemu pišemo u ovom broju. On kaže da je dobro ono djelovanje duše kojim upravlja vrlina. Ali, s vrlinom se ne rađamo nego je stječemo nakon dugotrajnog djelovanja u skladu s pravednim razumom. To je umjereno djelovanje koje izbjegava krajnosti, jer vrlina je zlatna sredina između dvije međusobno suprotstavljene mane. Ukratko, vrlina je navika koja ovisi o našoj volji i kojom upravlja um, onako kako bi to činio mudar čovjek. U tom smislu, vrlina je ničeg previše, odnosno prava mjera ili ispravno djelovanje.

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Nova Akropola br.66”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Dvije su izreke obilježile duhovna nastojanja klasične Grčke: Spoznaj samoga sebe i Ničeg previše.

Prva se izreka odnosi na znanje, odnosno put spoznaje koji omogućuje postići najviši cilj ljudskih težnji, a to je Grcima bila eudaimonia, sreća ili blaženstvo. Aristotel, kao sistematičar grčke filozofije, na samom početku svog djela Metafizika kaže: Svi ljudi teže znanju po svojoj naravi. Nakon toga on govori o stupnjevima znanja koji vode vrhunskom znanju, a koje on naziva prva filozofija ili prava mudrost.

Aristotel objašnjava da dijete od samog početka života istražuje svijet koristeći osjetila i time izražava potrebu za znanjem. Ali, osim tog prvotnog osjetilnog znanja koje, kao i životinje, koristimo za raspoznavanje onoga što nas okružuje, čovjek ima i druge načine spoznaje. Jedan od njih je iskustvo, empeiria, znanje koje je posljedica neposredne i cjelovite bliskosti s određenim stvarima, a koje smo zahvaljujući tome upoznali i naučili koristiti. To je isključivo individualno znanje koje se ne može prenijeti drugoj osobi, nego je se samo može staviti u položaj koji će joj omogućiti isto takvo iskustvo.

Sljedeći način spoznaje jest techne, umijeće ili vještina, a to je znanje koje nam omogućuje naučiti kako se nešto čini. Aristotel daje primjer umijeća liječenja i dodaje da je umijeće superiornije od iskustva jer se može prenositi drugima. Ali, umijeće ne daje odgovor na ono “Zašto?”. Odgovor na to pitanje dobiva se putem višeg stupnja znanja od umijeća, a to je episteme, istinska znanost ili ono znanje koje omogućuje spoznaju počela i uzroka stvari. Kad se pomoću ove znanosti približi prvim načelima, njih se ne može racionalno dokazati, jer su prva i nema ih se iz čega izvoditi. Tada je potrebna intuitivna spoznaja načela, nous, koja jedina može razumjeti stvari bez racionalnog dokazivanja. Time dolazimo do najvišeg stupnja spoznaje, spoja intuicije, načela i istinske znanosti, a koji Aristotel naziva prva filozofija ili prava mudrost.

Druga izreka, Ničeg previše, ne podrazumijeva pomalo od svega, nego određeni način udaljavanja od poroka i usvajanje osobina koje dolikuju čovjeku. O tome Aristotel govori u svojim etičkim djelima, o čemu pišemo u ovom broju. On kaže da je dobro ono djelovanje duše kojim upravlja vrlina. Ali, s vrlinom se ne rađamo nego je stječemo nakon dugotrajnog djelovanja u skladu s pravednim razumom. To je umjereno djelovanje koje izbjegava krajnosti, jer vrlina je zlatna sredina između dvije međusobno suprotstavljene mane. Ukratko, vrlina je navika koja ovisi o našoj volji i kojom upravlja um, onako kako bi to činio mudar čovjek. U tom smislu, vrlina je ničeg previše, odnosno prava mjera ili ispravno djelovanje.

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Nova Akropola br.66”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Predlažemo