fbpx

Novi rječnik stranih riječi

Autor:

490,00 kn

Nema na zalihi

ISBN: 9789530409392Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-1050137 Kategorija: Oznake: , Jezik: HrvatskiBiblioteka: Školska knjigaGodina izdanja: 2012Format: 17*24

Novi rječnik stranih riječi

Autor:

490,00 kn

Nema na zalihi

ISBN: 9789530409392Izdavač: Područje: Uvez: SKU: VBZ-1050137 Kategorija: Oznake: , Jezik: HrvatskiBiblioteka: Školska knjigaGodina izdanja: 2012Format: 17*24

Bratoljub Klaić, kroatist, leksikograf i prevoditelj (1909. – 1983.), podario je hrvatskoj leksikografiji Rječnik stranih riječi koji je obilježio drugu polovicu 20. stoljeća na hrvatskom prostoru i u široj regiji.
Namjera je Školske knjige da Novi rječnik stranih riječi, izmijenjen i dopunjen, jednako intenzivno nastavi život kao nezaobilazno djelo nacionalne i globalne komunikacije.
Klaićev Rječnik stranih riječi ušao je gotovo u svaki dom i zbog nedostatka hrvatskih jednojezičnih rječnika, preuzeo ulogu koju su u drugim kulturama odigrali Larousse, Webster ili Duden. Znatan dio toga specifičnog rječničkog blaga Klaić je crpio iz edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti, od 16. do 20. stoljeća. Znanstveno pristupajući tuđicama, s posebnim je senzibilitetom pronalazio hrvatske istoznačnice ili nudio opisna rješenja. Klaić je znao procijeniti koje tuđice kao nezamjenjive obogaćuju jezik, a koje imaju valjanu zamjenu u hrvatskome jeziku. Klaićev rječnik odlikuje preciznost u definicijama, osobito za tehničke izaze za koje nije bilo moguće ponuditi hrvatsku istoznačnicu.
Klaić je doktorirao na štokavskoj dijalektologiji, bavio se gramatikom, ortoepijom (pravogovorom) i akcentuacijom. Kao profesor Kazališne akademije savršeno je poznavao scenski govor te je njegova mjerila primijenio na izgovor stranih riječi u hrvatskome jeziku. Ta prilagodba nije provedena nasilno jer je sve tuđice savršeno uklopio u hrvatski jezični izričaj. Oblikujući Rječnik stranih riječi, on je, zapravo, klaićevski obogaćivao fundus riječi hrvatskog jezika.
Kao izvrstan poznavatelj grčkoga i latinskoga, s kojih je prevodio klasična djela, te proučavatelj veza među jezicima i kulturama, Klaić je jezikoslovno pozicionirao Hrvatsku osobito u prostor europske komunikacije. Iako duboko svjestan da je jezik jedna od odrednica nacionalnog identiteta, nikada nije dvojio o tome da su hrvatski jezik i kultura istodobno i dio zapadnoeuropskoga civilizacijskog kruga. Klaića je pri stvaranju rječnika vodio njegov istančan osjećaj za mjeru, značenje i ritam. Ako bi se i za jedno djelo moglo reći da će dugo biti aktualno, onda je to, nedvojbeno, Klaićev rječnik. Jer, samo su, ovo treba uzeti cum grano salis, tri knjige postale ukras svakoga hrvatskog kućanstva: u starini Razgovor ugodni Andrije Kačića Miošića, i u moderno doba Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića i Zagrebačka Biblija.
Cijeneći kulturno značenje i povijesnu važnost Rječnika stranih riječi, Školska knjiga odlučila je preurediti i dopuniti sadržaj rječnika na temelju vlastitoga dugogodišnjeg iskustva i leksikografskog znanja svojih urednika i suradnika. U proteklim desetljećima svijet se uvelike promijenio, i u sferi materijalne i u sferi duhovne kulture. Riječi su u hrvatski jezik navirale sa svih strana, a zbog tehnološke globalizacije ponajviše iz engleskoga jezika. Iz Rječnika stranih riječi trebalo je izostaviti brojne riječi i izraze koji su nestali iz hrvatskoga života, kultur

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Novi rječnik stranih riječi”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Bratoljub Klaić, kroatist, leksikograf i prevoditelj (1909. – 1983.), podario je hrvatskoj leksikografiji Rječnik stranih riječi koji je obilježio drugu polovicu 20. stoljeća na hrvatskom prostoru i u široj regiji.
Namjera je Školske knjige da Novi rječnik stranih riječi, izmijenjen i dopunjen, jednako intenzivno nastavi život kao nezaobilazno djelo nacionalne i globalne komunikacije.
Klaićev Rječnik stranih riječi ušao je gotovo u svaki dom i zbog nedostatka hrvatskih jednojezičnih rječnika, preuzeo ulogu koju su u drugim kulturama odigrali Larousse, Webster ili Duden. Znatan dio toga specifičnog rječničkog blaga Klaić je crpio iz edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti, od 16. do 20. stoljeća. Znanstveno pristupajući tuđicama, s posebnim je senzibilitetom pronalazio hrvatske istoznačnice ili nudio opisna rješenja. Klaić je znao procijeniti koje tuđice kao nezamjenjive obogaćuju jezik, a koje imaju valjanu zamjenu u hrvatskome jeziku. Klaićev rječnik odlikuje preciznost u definicijama, osobito za tehničke izaze za koje nije bilo moguće ponuditi hrvatsku istoznačnicu.
Klaić je doktorirao na štokavskoj dijalektologiji, bavio se gramatikom, ortoepijom (pravogovorom) i akcentuacijom. Kao profesor Kazališne akademije savršeno je poznavao scenski govor te je njegova mjerila primijenio na izgovor stranih riječi u hrvatskome jeziku. Ta prilagodba nije provedena nasilno jer je sve tuđice savršeno uklopio u hrvatski jezični izričaj. Oblikujući Rječnik stranih riječi, on je, zapravo, klaićevski obogaćivao fundus riječi hrvatskog jezika.
Kao izvrstan poznavatelj grčkoga i latinskoga, s kojih je prevodio klasična djela, te proučavatelj veza među jezicima i kulturama, Klaić je jezikoslovno pozicionirao Hrvatsku osobito u prostor europske komunikacije. Iako duboko svjestan da je jezik jedna od odrednica nacionalnog identiteta, nikada nije dvojio o tome da su hrvatski jezik i kultura istodobno i dio zapadnoeuropskoga civilizacijskog kruga. Klaića je pri stvaranju rječnika vodio njegov istančan osjećaj za mjeru, značenje i ritam. Ako bi se i za jedno djelo moglo reći da će dugo biti aktualno, onda je to, nedvojbeno, Klaićev rječnik. Jer, samo su, ovo treba uzeti cum grano salis, tri knjige postale ukras svakoga hrvatskog kućanstva: u starini Razgovor ugodni Andrije Kačića Miošića, i u moderno doba Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića i Zagrebačka Biblija.
Cijeneći kulturno značenje i povijesnu važnost Rječnika stranih riječi, Školska knjiga odlučila je preurediti i dopuniti sadržaj rječnika na temelju vlastitoga dugogodišnjeg iskustva i leksikografskog znanja svojih urednika i suradnika. U proteklim desetljećima svijet se uvelike promijenio, i u sferi materijalne i u sferi duhovne kulture. Riječi su u hrvatski jezik navirale sa svih strana, a zbog tehnološke globalizacije ponajviše iz engleskoga jezika. Iz Rječnika stranih riječi trebalo je izostaviti brojne riječi i izraze koji su nestali iz hrvatskoga života, kultur

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Novi rječnik stranih riječi”

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Predlažemo